Nova kriza
Sukob na Bliskom istoku će dovesti do nestašice čipova
Iako zemlje Zaliva nisu direktni proizvođači poluprovodnika, one su ključni dobavljači plemenitih gasova – neona, helijuma, argona, kriptona i ksenona...
Dok se svijet suočava sa skoro tri sedmice sukoba u koji su uključeni SAD, Izrael i Iran, cijene sirove nafte i derivata nastavljaju nezaustavljiv rast, tjerajući vlade širom Evrope na hitne intervencije u akciznim politikama. Međutim, nafta je samo vrh ledenog brijega. Prema studiji austrijskog Instituta za inteligenciju lanca snabdijevanja (ASCII), produžetak ovog sukoba mogao bi izazvati novu „krizu čipova“, sličnu onoj koja je paralizovala auto-industriju nakon pandemije.
Iako zemlje Zaliva nisu direktni proizvođači poluprovodnika, one su ključni dobavljači plemenitih gasova – neona, helijuma, argona, kriptona i ksenona. Ovi elementi su ključni za proces proizvodnje savremenih čipova, a Katar dominira tržištem, držeći čak 98% izvoza ovih specijalnih gasova u regiji, koji se dobijaju kao nusproizvodi prerade tečnog prirodnog gasa (TNG).
Za sada, situacija je pod kontrolom, ali je na „staklenim nogama“. Glavni proizvođači poluprovodnika (Kina, Tajvan, Južna Koreja, SAD i Njemačka) ne zavise isključivo od Katara. Značajne kapacitete imaju i Rusija i SAD, dok je Ukrajina prije sukoba 2022. godine proizvodila čak 50% svjetskog neona.
Stvarna opasnost od nove krize materijalizovala bi se tek u slučaju dugotrajnog zatvaranja Hormuškog moreuza. Iako bi to trenutno stvorilo pritisak na cijene i kratkoročne poteškoće u skladištenju materijala, strateške rezerve bi mogle održati tržište u životu. Ipak, ako se blokada poklopi sa eventualnim prekidima proizvodnje gasa u drugim dijelovima svijeta, auto-industrija bi se ponovo mogla naći pred praznim skladištima i rekordnim rokovima isporuke novih vozila.